Moja Istra

Istra u vremenu i prostoru

Kako pronaći Istru?

S tek nešto više od dvjesto tisuća stanovnika čiji broj uvećavaju stanovnici brojnih europskih zemalja koji su prepoznali njene prirodne ljepote i koje je oduševila njena gastronomija, istarski se poluotok smjestio tamo gdje se Jadransko more zavuklo duboko u Europsko kopno, na krajnjem zapadu Hrvatske od koje je izoliran visokim masivom Učke te gotovo u samom središtu Europe. Italija, Slovenija, Švicarska, Austrija, Njemačka Češka, Slovačka i Mađarska udaljene su ne više od pet stotina kilometara zračnom linijom, a Španjolska, Francuska, Poljska i Grčka udaljene su oko tisuću kilometara leta. Zahvaljujući autocesti, osim zračnim putem Istra je s ostatkom Europe odlično povezana i kopnom, a do nje se može stići i morem.

Istarski čovjek kroz vrijeme

Još od davnina Istra pruža gostoljubivost svojim stanovnicima. Nekoliko arheoloških lokaliteta skriva dokaze o istarskim praljudima – lovcima, a kasnije i sakupljačima koji su uskoro počeli i sami obrađivati plodno istarsko tlo iz čega se razvila bogata poljoprivreda. Zemlju su često su morali otimati kamenu kojeg bi skupljali i njime ograđivali svoja polja. Razvoju poljoprivrede pogodovala je i blaga mediteranska klima s puno sunca koja svake godine privlači brojne turiste. Stanovnici Istre oduvijek su bili težaci koji su iskorištavali ono što im je nudila: Istranin je bio skroman pastir u brdima Ćićarije, orač tvrde barbanske zemlje, vinogradar koji je dobivao nadaleko poznatu istarsku malvaziju iz njenog zagasitog crvenila te ribar kojeg ćete često pronaći kako u lučici strpljivo krpa mreže, lica u koje su vjetar i sol urezali tragove teškog ribarskog života. Istrani su blage naravi, radišni, strpljivi, pomalo nepovjerljivi ali izrazito srdačni i gostoljubivi prema svakom gostu i zalutalom putniku.

Zemlja prožeta tradicijom

Tradicija i kultura

Iz prirodnih raznolikosti i radišnosti istarskih starosjedilaca izrasta bogata istarska tradicijska kultura. Na brojnim smotrama folklora može se još i danas čuti tvrda, atonalna dvoglasna istarska pjesma popraćena drevnim pastirskim glazbalima – roženicama, mihom ili duplicama i vidjeti stari ples balun kojeg će izvesti istrani u jednostavnoj smeđe-bijeloj u klin krojenoj suknenoj nošnji. Tradicijsku nošnju uz još mnoge predmete iz života starih Istrana čuva i pazinski Etnografski muzej, dok ćete po istarskim poljima pronaći rasute kažune – mala kamena poljska skloništa građena u suhozidu.
Istra je prepuna crkvica, baroknih palača i srednjovjekovnih gradića s njihovim zidinama. Poreč skriva nadaleko poznatu Eufrazijevu baziliku, a iza rta Kamenjaka skriva se tisućljetna Pula sa svojom Arenom u čijem su amfiteatru svojevremeno priređivane borbe gladijatora. U blizini Pule su se po moru prosuli otočići Brijunskog arhipelaga, jednog od hrvatskih nacionalnih parkova. Na krajnjem zapadu nalazi se gotovo dvije stotine godina star savudrijski svjetionik, a porečke plaže, rovinjske uličice i Limski kanal oduševljavaju i najzahtjevnijeg posjetitelja. Festival igranog filma u Puli, najstariji i najposjećeniji filmski festival u Hrvatskoj, Motovun film festival, ATP teniski turnir u Umagu i brojni sajmovi na kojima se može pronaći sve – od proizvoda uzgojenih na seoskim gospodarstvima do raznolikih istarskih suvenira – dio su bogate istarske kulturne ponude.

Gastronomska ponuda

Razne su se tradicije ispreplele u pučkoj kuhinji koju krasi mnogo raznovrsnog povrća, divljeg mesa i plodova mora. Istarska je hrana pretežito kuhana, s dosta aromatičnih začina, vinskog octa, maslinovog ulja i vina. Domaća malvazija i teran nadaleko su poznata vina, a na osunčanim brežuljcima uspijevaju i brojne svjetski poznate visokokvalitetne sorte, poput pinota, chardonnaya i merlota. Pod zemljom se skriva neobična skupocjena gljiva – istarski tartuf, čuveni afrodizijak koji svojim neuglednim oblikom i intenzivnim mirisom predstavlja omiljenu gastronomsku poslasticu.

Aktivan odmor

Blaga istarska klima, svjež zrak i čisto more omogućuju aktivan odmor tijekom cijele godine: uz tenis i golf terene Istra se odlukuje i brojnim stazama za jogging i cross trčanje kroz nedirnutu prirodu, biciklizam, jahanje te stazama za ostale «kopnene» sportove, a paragliding i letenje zmajem, freeclimbing ili sportsko penjanje po stijenama, trčanje po brdima, vožnja mountain-bikeom po zahtjevnim stazama, istraživanje špilja te skokovi padobranom zadovoljit će i najveće avanturiste.